Burno je bilo iza zatvorenih vrata sjednice Predsjedništva SDS-a! Prema informacijama koje su objavili mediji, rasprava o izbornom debaklu brzo se pretvorila u otvaranje starih rana, međusobne optužbe i sukob oko odgovornosti aktuelnog rukovodstva.

Aleksandra Pandurević odmah je zatražila ostavku Branka Blanuše, smatrajući da predsjednik stranke nakon tako lošeg izbornog rezultata mora da snosi odgovornost, prenose mediji na osnovu izvora unutar SDS-a. Pandurevićeva je i ranije javno kritikovala Blanušu, osporavala njegovu odluku o isključenju Ljubiše Petrovića i upozoravala da takvi potezi dodatno produbljuju krizu u SDS-u.

Prema medijskim izvještajima o dešavanjima na sjednici, otvoreno se raspravljalo i o Blanušinom sastanku sa Miloradom Dodikom, za koji dio stranačkih funkcionera, kako se navodi, nije bio prethodno obaviješten. Blanuša je, prema tim navodima, objašnjavao da je razgovor bio povezan sa sredstvima koja SDS-u pripadaju iz budžeta, dok su pojedini članovi rukovodstva postavljali pitanje zašto takav susret nije predstavljen stranačkim organima.

Ni slučaj Ljubiše Petrovića nije ostao bez žestokih reakcija. Prema izvještajima o sjednici, rasprava o gradonačelniku Bijeljine prerasla je u verbalni sukob, dok se unutar stranke sve otvorenije dovodi u pitanje da li je odluka o njegovom isključenju bila opravdana i u skladu sa Statutom.

Umjesto jedinstvenog odgovora na izborni poraz, SDS je tako dobio još jednu rundu unutarstranačkih obračuna.

Šarović upozorava: Sami sebi smo veći protivnici od Dodika!

Bivši predsjednik stranke Mirko Šarović iznio je ocjenu koja pogađa samu suštinu krize.

„Golim okom se vidi da smo mi veći protivnik sami sebi nego što je to Milorad Dodik i SNSD“, poručio je Šarović, upozoravajući na štetu koju stranci nanose frakcijski sukobi i međusobna nadmetanja.

Njegova poruka ne ostavlja mnogo prostora za uljepšavanje stanja u SDS-u. Stranka koja bi trebalo da bude ozbiljna opoziciona snaga sve više vremena troši na obračune unutar sopstvenih redova, dok pitanja izbornog rezultata, političke odgovornosti i budućeg pravca ostaju bez jasnog odgovora.

„Bavili smo se sobom, umjesto da smo se bavili građanima“, upozorio je Šarović, podsjećajući da se poslije izbornog poraza moraju izvući određene konsekvence.

Posebno je ukazao na slučaj Ljubiše Petrovića, smatrajući da je taj problem trebalo riješiti mnogo prije početka kampanje. Umjesto toga, spor je eskalirao, a odluka o isključenju gradonačelnika Bijeljine postala je još jedan razlog za podjele u stranci.

Pandurević traži ostavku, Blanuša ne odstupa

Blanuša, međutim, ne namjerava da se povuče. Nakon sjednice poručio je da nije ponudio ostavku i da na sastanku nije bilo rasprave o njegovom odlasku sa čela stranke.

Umjesto neposredne političke odgovornosti, Predsjedništvo je odlučilo da formira komisiju koja će pripremiti detaljan izvještaj o izbornim rezultatima i dostaviti ga Glavnom odboru SDS-a.

Tako je zahtjev za ostavkom ostao bez epiloga, a umjesto konkretnog raspleta slijedi nova analiza, nakon koje bi stranački organi trebalo da izvuku zaključke. Ostaje otvoreno pitanje da li će izvještaj donijeti stvarne promjene ili će poslužiti za kupovinu vremena u trenutku kada su podjele već izašle u javnost.

Pandurevićeva je ranije isticala da je SDS na izborima izgubio oko 36.000 glasova i da predsjednik stranke ne može izbjeći odgovornost za takav rezultat. Njena pozicija dodatno pokazuje da nezadovoljstvo Blanušinim rukovođenjem nije ograničeno samo na slučaj Petrovića.

Petrović neće da prihvati isključenje

Ljubiša Petrović poručuje da neće prihvatiti odluku o isključenju iz SDS-a, koju smatra protivnom Statutu stranke, i najavljuje da će se boriti za njeno osporavanje.

Petrović je javno kritikovao Blanušino vođenje kampanje, odnos prema stranačkim kandidatima i sastanak sa Dodikom. Smatra da se odgovornost za izborni rezultat pokušava prebaciti na njega, umjesto da se preispitaju odluke stranačkog rukovodstva.

Blanuša, s druge strane, ostaje pri odluci o isključenju i najavljuje imenovanje povjerenika i povjereništva u Gradskom odboru SDS-a u Bijeljini. Konačna odluka o Petrovićevom statusu trebalo bi da bude razmatrana kroz stranačke organe.

Spor je posebno osjetljiv zbog političkog značaja Bijeljine i Semberije za SDS. Sukob sa Petrovićem zato nije samo pitanje jednog člana, nego i pitanje odnosa rukovodstva prema lokalnoj organizaciji i ljudima koji imaju vlastitu podršku među biračima.

Komisije umjesto odgovornosti?

Sjednica Predsjedništva pokazala je koliko je duboka podjela u SDS-u: jedni traže ostavke i preispitivanje odluka, drugi insistiraju na analizi rezultata, dok se slučaj Petrovića pretvorio u otvoreni spor oko načina na koji se strankom upravlja.

Šarovićevo upozorenje da je SDS sam sebi najveći protivnik sada dobija dodatnu težinu. Dok se funkcioneri sukobljavaju, a ključne odluke ostaju sporne, stranka još nema jasan odgovor na pitanje zbog čega je doživjela izborni poraz i ko za njega treba da snosi političke posljedice.

Blanuša ne odstupa, Pandurevićeva traži odgovornost, Petrović najavljuje borbu, a komisija tek treba da pripremi izvještaj. U takvoj atmosferi, pitanje više nije samo ko će izaći kao pobjednik iz unutarstranačkog sukoba, nego da li će SDS uspjeti da pronađe zajednički pravac prije nego što se podjele dodatno prodube.

Umjesto ostavki, konkretnih poteza i odgovora na pitanje ko je odgovoran za izborni fijasko, u vrhu Srpske demokratske stranke ponovo se nudi dobro poznati politički recept – formiranje komisija, pisanje izvještaja i odlaganje suočavanja s posljedicama. Branko Blanuša ne namjerava da podnese ostavku, a odgovornost za loš izborni rezultat očigledno će se utvrđivati tek nakon što stranački aparat završi svoju detaljnu analizu.

Dok se SDS suočava s ozbiljnim unutrašnjim sukobima, podjelama i otvorenim pitanjima o budućnosti stranke, Blanuša poručuje da prvo treba analizirati rezultate, angažman funkcionera i rad izbornog štaba. Drugim riječima, javnosti se nudi administrativna procedura koja bi mogla da potraje dovoljno dugo da se politička kriza dodatno produbi.

Blanuša priznaje da kao predsjednik stranke snosi odgovornost za izborni rezultat, ali istovremeno odbacuje mogućnost ostavke. Tako se odgovornost svodi na deklarativno priznanje. Jer ako predsjednik donedavno najveće opozicione stranke mora tek da čeka izvještaj komisije da bi se utvrdilo kako se došlo do ovakve situacije, postavlja se pitanje čemu služi njeno rukovodstvo i ko je uopšte upravljao izbornom kampanjom.

Komisije umjesto odgovora, izvještaji umjesto odgovornosti

Posebno je zanimljivo što se najavljuje detaljna analiza angažmana stranačkih funkcionera, kandidata i opštinskih odbora. Ako su rezultati bili nezadovoljavajući, zar rukovodstvo već nema uvid u to ko je radio, ko nije i gdje su napravljene greške? Ili se tek sada, nakon izbornog poraza, pokušava utvrditi ko je zapravo radio u interesu stranke, a ko je samo zauzimao funkcije?

U međuvremenu, Blanuša tvrdi da nema informacije o tome da se još neko nalazi na izlaznim vratima stranke. Takva izjava teško može da umiri članstvo u trenutku kada je sudbina pojedinih organizacija i uticaj stranke u njenim nekadašnjim uporištima postao predmet ozbiljnih rasprava.

Semberija na ispitu, a rukovodstvo se tješi pričama o prošlim pobjedama

Posebno osjetljivo pitanje jeste stanje SDS-a u Bijeljini i Semberiji, području koje je decenijama predstavljalo jedno od najvažnijih uporišta ove stranke. Nakon otvorenog sukoba s Ljubišom Petrovićem, Blanuša poručuje da je stranka i ranije preživljavala velike udarce, podsjećajući na slučaj pokojnog Miće Mićića i njegovo napuštanje SDS-a.

Ali politička istorija nije garancija budućeg uspjeha. To što je SDS nekada uspio da preživi raskole ne znači da će svaki naredni sukob proći bez posljedica.

A upravo bi pitanje Semberije moralo da bude jedno od ključnih za rukovodstvo SDS-a. Ako se dodatno uruši povjerenje u toj regiji, posljedice neće biti samo lokalne. Biće to udarac na organizacionu snagu stranke ozbiljan poput gubitka dobojske regije.

Petrovićev slučaj pokazao koliko je SDS duboko podijeljen

Blanuša je potvrdio da ostaje pri svojim odlukama u vezi sa statusom Ljubiše Petrovića, najavio je njegovo imenovanje za povjerenika i formiranje povjereništva za Gradsku organizaciju SDS-a.

Slučaj Ljubiše Petrovića tako je postao ogledalo odnosa unutar SDS-a i pokazatelj koliko su narušeni odnosi između stranačkog rukovodstva i dijela njegovih istaknutih članova.

Umjesto smirivanja situacije, javnosti se šalju poruke o nepovratnosti odluka i automatskom prestanku članstva, dok se istovremeno najavljuju analize, izvještaji i novi unutarstranački izbori. Teško je u takvoj kombinaciji prepoznati jasnu strategiju izlaska iz krize.

Predsjedništvo Srpske demokratske stranke danas zasjeda u Banjaluci, a sve bi moglo da obilježe međusobni obračuni i pitanje opstanka Branka Blanuše na čelu SDS-a. Prema informacijama koje kruže u stranačkim krugovima, sukob su zaoštrila dva suprotstavljena bloka, a kao jedno od mogućih rješenja pominje se odlazak aktuelnog predsjednika stranke.

U jednom bloku, prema tim informacijama, nalaze se Milan Miličević, Jovica Radulović, Želimir Nešković i Vukota Govedarica, koji navodno traže Blanušin odlazak. Poruka koju, prema nezvaničnim saznanjima, upućuju rukovodstvu jeste da se mora promijeniti pravac vođenja stranke – ili će otići Blanuša ili će se oni povući.

Na drugoj strani nalaze se oni koji su politički bliži Drašku Stanivukoviću i njegovom Pokretu „Sigurna Srpska“, a to su prije svih Marinko Božović i Darko Babalj. Upravo je odnos prema Stanivukoviću, ali i prema budućnosti SDS-a, jedna od tačaka oko kojih se lome koplja.

Miličević i Petrović na istoj strani?

Posebnu težinu sukobu daje činjenica da se Milan Miličević, nekadašnji predsjednik SDS-a, i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine koji je nedavno isključen iz stranke, sve češće pominju u kontekstu mogućeg zajedničkog djelovanja s Nebojšom Vukanovićem.

Petrović je prethodnih dana žestoko kritikovao Blanušu, osporio statutarnost odluke o svom isključenju i najavio pravnu borbu.

U svom obraćanju Petrović je posebno ukazao na rezultat Nebojše Vukanovića, navodeći da je lider Liste za pravdu i red, uprkos onome što opisuje kao medijsku blokadu, osvojio oko 100.000 glasova. Nasuprot tome, SDS je izgubio poziciju najjače opozicione stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koju sada ima Pokret „Sigurna Srpska“.

Blanuša između dvije vatre

Današnja sjednica dolazi nakon izbornog neuspjeha SDS-a i javnog obračuna Petrovića s aktuelnim rukovodstvom. Petrović je Blanuši zamjerio neodlučnost u vezi s kandidaturom, odnos prema Stanivukoviću i odlazak na sastanak s Miloradom Dodikom u prostorije SNSD-a.

Njegova izjava da je Blanušu „vodao kao mečku“ otvorila je dodatno pitanje načina na koji SDS nastupa prema drugim opozicionim akterima i da li je stranka izgubila samostalnost u političkom odlučivanju.

Ukoliko se potvrde informacije o ultimativnom zahtjevu dijela funkcionera, sjednica bi mogla da preraste u direktno odmjeravanje snaga.