Pratite nas na

BiH

Hronologija ostavki: Kako je padala Vlada Republike Srpske od avgusta 2025.

Objavljeno

na

BANJALUKA – Savo Minić, drugi put u dva mjeseca, podnio je ostavku na mjesto predsjednika Vlade Republike Srpske, a prema vlastitim najavama, ponovo će biti reizabran na tu poziciju, čime će od septembra 2025, treći put biti imenovan za mandatara.

UKRATKO:

  • Minić dva puta podnosio ostavku na mjesto premijera
  • Sudske odluke i izbori dodatno zakomplikovali situaciju
  • Minić treći put kandidat za mandatara

Ali, ovako apsurdna situacija ostavki u Vladi RS nikada nije zabilježena u istoriji Republike Srpske, čak i u onom najtežem vremenu s kraja devedesetih godina.

S tim u vezi, podsjećamo na hronologiju ostavki na Trgu Republike Srpske od avgusta 2025. godine, kada je tadašnji premijer Radovan Višković vratio mandat.

18. avgust 2025.

Radovan Višković podnio ostavku na funkciju predsjednika Vlade Republike Srpske, u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, tada kao predsjednikom Republike Srpske.

Razlog ostavke, pravna i politička kriza usljed osuđujuće presude Miloradu Dodiku pred Sudom BiH, kojim mu se, između ostalog, zabranjuje obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina, nakon čega je Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela odluku da se Dodiku oduzima mandat predsjednika Srpske.

22. avgust 2025.

Narodna skupština Republike Srpske prihvata ostavku, Vlada stupa u tehnički mandat.

23-24. avgust 2025.

Milorad Dodik predlaže Savu Minića za mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske

28. avgust 2025.

Zbog presude Suda BiH i odluke CIK BiH o oduzimanju mandata Dodiku, CIK donosi odluku da raspiše prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

2. septembar 2025.

Narodna skupština Republike Srpske izabrala je Savu Minića za novog predsjednika Vlade Republike Srpske.

Ali odmah se dovodi u pitanje legitimitet izbora Minića i nove Vlade RS, te se pokreću apelacije pred nadležnim sudovima u kojima se navodi da Dodik nije mogao da predloži mandatara, jer nije bio predsjednik Republike Srpske u tom trenutku.

18. oktobar 2025.

Ana Trišić Babić imenovana od strane Narodne skupštine Republike Srpske za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske do prijevremenih izbora.

23. novembar 2025.

Održani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske na kojima je Siniša Karan iz SNSD-a osvojio najviše glasova. Opozicija je uputila žalbe zbog neregularnosti i izborne krađe.

24. decembar 2025.

CIK BiH poništio je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

31. decembar 2025.

CIK BiH donosi Odluku o raspisivanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji bi trebalo da se održe 8. februara 2026. godine.

15. januar 2026.

Savo Minić, predsjednik Vlade RS, podnio je ostavku na tu funkciju, uz obrazloženje da se radi o odgovoru na pritiske iz Sarajeva i nametanje nove institucionalne krize koja će ugroziti Srpsku. Sve je imalo pozadinu da je Ustavni sud BiH trebalo da donese odluku kojom se izbor njega za mandatara i ministara proglašava neustavnim jer Milorad Dodik nije mogao da ga predloži za mandatara za sastav nove Vlade RS, jer u tom trenutku nije bio predsjednik Republike Srpske.

Istog dana, Ana Trišić Babić, v.d. predsjednika Republike Srpske, ponovo je predložila Minića za mandatara.

16. januar 2026.

Minić u svojstvu mandatara održao konsultacije o izboru nove Vlade RS.

Održana telefonska sjednica Kolegijuma Narodne skupštine RS na kojoj je odlučeno da će se o Minićevoj ostavci raspravljati 18. januara.

18. januar 2026.

Održana posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je prihvaćena ostavka Minića i ministara.

Odmah potom, održana nova sjednica Kolegijuma NS RS i zakazana još jedna posebna sjednica, na kojoj je izabrana nova Vlada RS, sa Minićem drugi put kao premijerom.

23. januar 2026.

Ustavni sud BiH donio rješenje kojim se navodi da su odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS, koje su donesene 2. septembra 2025. godine, bile u suprotnosti sa Ustavom BiH sve do trenutka kada su stavljene van snage, a to je 18. januar 2026, kada je izglasana nova Vlada Srpske.

Međutim, odmah su podnesene dvije nove apelacije, sada zbog izbora druge Minićeve vlade, jedna prema Ustavnom sudu Republike Srpske, a druga prema Ustavnom sudu BiH, a njima se spornim smatralo da li je Ana Trišić Babić, u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, mogla da predloži Minića za mandatara, jer Ustav RS ne propisuje postojanje funkcije v.d. predsjednik Republike Srpske.

8. februar 2026.

Održani ponovljeni prijevremeni izbora za predsjednika Republike Srpske, a pobjednik je Siniša Karan iz SNSD-a.

17. februar 2026.

Karan preuzima dužnost predsjednika Republike Srpske.

16. mart 2026.

Savo Minić drugi put podnosi ostavku na mjesto premijera te poručuje da će ga i Siniša Karan, kao predsjednik Republike Srpske, ponovo predložiti za mandatara za sastav nove Vlade RS.

Kazao je da je ostavku podnio nakon konsultacija sa Karanom, a da se na taj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet ove vlade, jer postoje osporavanja i od strane međunarodne zajednice.

Ta osporavanja se, evidentno, odnose na apelacije o izboru njegove druge vlade, a povodom toga što ga je Trišić Babićeva imenovala za mandatara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

BiH

ŠOKANTNO: Felinger još jednom potvrdio podršku Stanivukoviću i ponovio da je za ukidanje Republike Srpske!

Objavljeno

na

od

24Srpska

Austrijski ekonomista i politički aktivista Ginter Felinger još jednom je javno potvrdio podršku Drašku Stanivukoviću, i to nakon što je naš portal objavio tekst o njegovim stavovima o budućem uređenju Bosne i Hercegovine.

Felinger se oglasio nakon što je i ATV objavila sličan tekst i otvorila pitanje kako je moguće da podržava Stanivukovića, dok istovremeno predlaže model kojim bi Republika Srpska bila ukinuta kao entitet.

Umjesto da se ogradi od svog prijedloga ili objasni zbog čega smatra da bi Srpska trebalo da izgubi svoj ustavni status, Felinger je pokušao da predstavi svoje stavove kao nešto što nije u suprotnosti sa podrškom srpskom narodu.

„ATV pita zašto sam podržao Draška Stanivukovića dok istovremeno predlažem novi federalni model za Bosnu i Hercegovinu. Moj odgovor je jednostavan: nema kontradikcije“, napisao je Felinger.

Dodao je da je Stanivukovića podržao jer je smatrao da Krajini i Banjaluci trebaju bolje upravljanje, više transparentnosti, odgovornosti i ozbiljna borba protiv korupcije.

Međutim, upravo tu nastaje ključna dilema: da li podrška jednom političaru podrazumijeva i prećutnu podršku njegovim političkim partnerima i konceptima koje taj političar promoviše? Felinger je ranije javno podržao ne samo Stanivukovića i Pokret Sigurna Srpska, već i Branka Blanušu.

Austrijanac sada poručuje da podrška političaru koji obećava reforme ne znači i podršku „svakom elementu postojećeg dejtonskog uređenja zauvijek“.

A onda ponavlja ono što je izazvalo burne reakcije.

„Podržavam bosanske Srbe. Podržavam snažnu Krajinu. Podržavam Banjaluku kao moćnu evropsku regionalnu prijestonicu. Ali ne podržavam trajnu etničku podjelu, političku paralizu, siromaštvo ili zavisnost od Moskve“, naveo je Felinger.

Ipak, njegov konkretan prijedlog podrazumijeva upravo ukidanje Republike Srpske i Federacije BiH.

„Moj prijedlog je da se i Republika Srpska i Federacija BiH zamijene sa deset demokratskih federalnih država unutar jedne Bosne i Hercegovine – snažni regioni, snažne opštine, jednaka prava i stvarna lokalna samouprava“, napisao je.

Felinger tvrdi da takav model nije antisrpski i da bi federalizam mogao da zaštiti srpski identitet i regionalnu autonomiju. Međutim, ostaje činjenica da bi prema njegovom prijedlogu Republika Srpska, kao postojeći entitet sa svojim ustavnim nadležnostima, prestala da postoji.

Posebno je indikativno što Felinger svoje viđenje budućnosti BiH vezuje za članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u, uprkos jasnom stavu Republike Srpske po tom pitanju.

Na kraju je poručio: „Snažna Krajina. Federalna Bosna. Federalna Evropa. NATO. Bolja budućnost za bosanske Srbe – i za sve u Bosni i Hercegovini.“

Tako je Felinger, umjesto da povuče ili ublaži svoj prijedlog o ukidanju entiteta, još jednom potvrdio i svoju podršku Stanivukoviću i Blanuši i svoj koncept preuređenja BiH.

Nastavi čitati

BiH

Felinger podržavao Stanivukovića, PSS i Blanušu, a sada otvoreno traži ukidanje Republike Srpske! Šta se krije iza njegove podrške? (VIDEO)

Objavljeno

na

od

24Srpska

Austrijski ekonomista i politički aktivista Ginter Felinger, koji je posljednjih mjeseci javno podržavao Draška Stanivukovića, Pokret Sigurna Srpska i Branka Blanušu, u gostovanju na FACE TV-u iznio je prijedlog kojim bi Republika Srpska bila ukinuta kao entitet, a Bosna i Hercegovina preuređena u deset federalnih jedinica.

Felinger je tokom emisije bio potpuno otvoren – Republiku Srpsku nazvao je „nefunkcionalnom“ i ustvrdio da su promjene ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine neizbježne.

„Moramo priznati da Republika Srpska nije funkcionalna“, rekao je Felinger, dodajući da se to, prema njegovom mišljenju, vidi i po stanju infrastrukture i razvijenosti pojedinih dijelova Republike Srpske.

Posebno je problematičan njegov stav da građani Srpske, kako tvrdi, treba da prihvate ukidanje entiteta kao svojevrsnu cijenu za članstvo u Evropskoj uniji.

„Pitanje je uvijek koliko nešto košta, koliko bi nešto koštalo svaku od strana u Bosni. Ja želim da se Bosna pridruži Evropskoj uniji i da postane članica NATO saveza. To je glavni cilj i moramo znati šta je prioritet“, poručio je Felinger.

Drugim riječima, prema njegovoj logici, Republika Srpska i njene ustavne nadležnosti postaju nešto čega bi se Srbi trebalo da odreknu zarad evropskih i evroatlantskih integracija.

Još direktniji bio je kada je govorio o budućem ustavnom uređenju BiH. Njegov prijedlog predviđa deset federalnih jedinica, bez Republike Srpske i Federacije BiH, dok bi Sarajevo dobilo snažnu centralnu vlast.

Felinger pritom ne krije da upravo takav model vidi kao put prema NATO-u i Evropskoj uniji.

„Ako uvedete reforme, ako uvedete ovo o čemu ja govorim, mislim da su vam šanse mnogo bolje“, rekao je.

Felinger javno podržao Stanivukovića i Blanušu

Riječ je o čovjeku koji je ranije javno i veoma eksplicitno podržao Draška Stanivukovića i Pokret Sigurna Srpska.

„Tu sam da podržim svog prijatelja Draška Stanivukovića. On je pokrenuo novi Pokret Sigurna Srpska. To je alternativa, opozicija, nada narodu Republike Srpske“, poručivao je ranije Felinger.

Tada je Stanivukovića predstavljao kao političara koji bi trebalo da donese promjene i novu političku budućnost Republici Srpskoj.

Nedugo zatim, Felinger je javno podržao i Branka Blanušu.

Tako se dolazi do zanimljivog političkog kontinuiteta: čovjek koji otvoreno zagovara ustavno preuređenje BiH bez Republike Srpske javno je podržavao upravo one političke aktere u Srpskoj koji traže povjerenje birača i predstavljaju se kao alternativa sadašnjoj vlasti.

Zbog toga birači imaju puno pravo da postave pitanje zbog čega jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja entitetskog uređenja BiH svoje političke simpatije usmjerava upravo prema Stanivukoviću, Sigurnoj Srpskoj i Blanuši.

Posebno ako se ima u vidu da Felinger ne govori samo o promjeni administrativne organizacije.

On otvoreno govori o ukidanju Republike Srpske.

U emisiji je čak tvrdio da Republika Srpska „ne proizvodi nikakav prosperitet“ i kao primjer navodio istočnu Hercegovinu, Foču i Višegrad, pokušavajući stanje u tim sredinama da predstavi kao argument protiv samog postojanja Republike Srpske.

Istovremeno, za Milorada Dodika rekao je da je „vladar krajine“ koji ne posvećuje pažnju drugim dijelovima Republike Srpske.

Felingerov stav prema Srpskoj, dakle, teško se može opisati kao neutralan.

On ima vrlo preciznu političku viziju: jaka centralna vlast u Sarajevu, deset federalnih jedinica umjesto entiteta, ubrzano članstvo BiH u NATO-u i EU i potpuno novo ustavno uređenje.

A upravo takav čovjek ranije je slao javne poruke podrške Stanivukoviću, njegovom Pokretu Sigurna Srpska i Blanuši.

Zato je pitanje za javnost jednostavno: šta Felinger prepoznaje u tim političkim projektima i zašto upravo njih vidi kao poželjne partnere za budućnost Republike Srpske?

Odgovor na to pitanje možda je važniji od same Felingerove mape.

Jer njegova mapa je sada jasna.

Na njoj Republike Srpske nema.

Nastavi čitati

BiH

Haos u CIK-u BiH: Kasne listići za probne izbore!

Objavljeno

na

od

24Srpska

Centralna izborna komisija BiH nije položila ni probni izborni ispit! Glasačkih listića nema na svim biračkim mjestima, kamioni kasne, a testno glasanje se odgađa. Građani sada imaju puno pravo da pitaju: da li je izborni sistem spreman za 4. oktobar?

Umjesto da probni izbori pokažu da je sve spremno za redovno glasanje, Centralna izborna komisija BiH pokazala je da ni distribucija glasačkih listića ne prolazi bez problema.

U poruci poslatoj lokalnim izbornim komisijama, CIK obavještava da je zbog problema sa dostavom glasačkih listića odlučeno da se početak testnih izbora na pojedinim biračkim mjestima pomjeri.

Prema instrukciji, biračka mjesta koja su dobila kompletan materijal trebalo je da budu otvorena u 9.00 časova. Ona na koja listići još nisu stigli, trebalo bi da počnu sa radom tek po prijemu materijala, dok će o novom terminu testnih izbora biti naknadno obaviještena.

Drugim riječima, CIK BiH kasni sa listićima i za glasanje koje je trebalo da bude samo provjera sistema!

Ako se već na probnom glasanju pojavljuju problemi sa osnovnim izbornim materijalom, postavlja se pitanje koliko je izborna administracija spremna za pravi izborni dan.

Četvrti oktobar nije proba. Tada će građani očekivati da biračka mjesta budu otvorena na vrijeme, da materijal bude dostavljen i da izborni proces funkcioniše bez zastoja. Svaki propust može izazvati sumnje, nezadovoljstvo i dodatno nepovjerenje u izborni proces.

Ako CIK BiH ne može da obezbijedi listiće za probu, ko građanima može garantovati da 4. oktobra neće biti novih iznenađenja?

Nastavi čitati

Aktuelno

Copyright © 2026 24 Srpska. Sva prava zadržana.