​TEHERAN, VAŠINGTON – Kriza na Bliskom istoku i dalje traje. Diplomatski savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata Anvar Gargaš odbacio je juče optužbe Irana da su sa teritorije Emirata lansirani projektili na iransko naftno ostrvo Hark, ocjenjujući takve optužbe kao pokazatelj „zbunjene politike kojoj nedostaje mudrost“.

Kriza u Persijskom zalivu

• SAD planiraju pratnju tankera kroz moreuz
• Saveznici pozvani da pošalju ratne brodove
• Iran zatvorio ključni prolaz za naftu
• Operacija bi mogla trajati mjesecima
• Moguć veliki skok cijena nafte

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao je da su SAD „desetkovale i potpuno porazile Iran“. Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social naveo da su Sjedinjene Države pobijedile Iran „vojno, ekonomski i na svaki drugi način“.

Tramp je obećao da će ponovo otvoriti Ormuski moreuz, ključnu saobraćajnicu za svjetsko snabdijevanje energentima, koju je Iran zatvorio, ali taj zadatak neće biti nimalo lak, piše „Wall Street Journal“.

Tramp i američki ministar rata Pit Hegset najavljivali su da će američka mornarica pratiti tankere i druge brodove kroz Ormuski moreuz, a predsjednik SAD je izjavio da će operacije započeti „vrlo brzo“, prenosi Index.

U nizu objava na društvenim mrežama pozvao je saveznike da se vojno uključe u otvaranje Ormuskog moreuza.

U prvoj objavi na svojoj društvenoj mreži Tramp je pozvao mnoge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kinu, Japan i Južnu Koreju, da se pridruže Americi i da pošalju svoje ratne brodove kako bi omogućili tankerima i brodovima za prevoz kontejnera prolazak kroz jednu od najvažnijih plovnih ruta na svijetu.

„Države koje nabavljaju naftu kroz Ormuski moreuz moraju da se pobrinu za taj prolaz, a mi ćemo im pomoći – mnogo. SAD će sarađivati sa tim zemljama kako bi sve išlo brzo, glatko i dobro. To je uvijek trebalo da bude timski napor, a sada će i biti“, naveo je Tramp.

Dodao je da će ova situacija „ujediniti svijet ka harmoniji, bezbjednosti i vječnom miru“.

Ipak, SAD su se do sada suzdržavale od slanja ratnih brodova u moreuz, širok tek 34 kilometra, zbog upozorenja mornaričkih oficira da iranski dronovi i protivbrodski projektili mogu da pretvore ovo područje u „zonu smrti“ za američke mornare.

Trampova administracija je navela da su sve opcije na stolu, uključujući upotrebu kopnenih snaga. 

U petak je Tramp naredio slanje ekspedicione jedinice od oko 2.200 marinaca, uz ratne brodove i borbene avione, na Bliski istok.

Operacije pratnje tankera

U operaciji pratnje američki ratni brodovi, potencijalno u saradnji sa savezničkim mornaricama, pratili bi tankere kako bi čistili mine i branili ih od iranskih napada iz vazduha, kao i od rojeva brzih borbenih čamaca.

Stručnjaci procjenjuju da bi za PVO zaštitu trebao najmanje jedan brod na dva tankera, odnosno desetak brodova za konvoj od pet do 10 tankera. Zbog malih udaljenosti u moreuzu, obaranje projektila i dronova znatno je teže, prenosi „Kurir„.

I pored američkih i izraelskih udara koji su desetkovali iransku mornaricu, iranski komandanti i dalje pokazuju sposobnost izvođenja napada. 

Brajan Klark, viši saradnik na Institutu Hadson, procjenjuje da bi bilo potrebno najmanje 10 bespilotnih letjelica MQ-9 Reaper koje bi patrolirale i uništavale iranske lansere čim se pojave.

„Ovo bi zahtijevalo hiljade vojnika, ogromna finansijska sredstva, a operacija bi mogla da traje mjesecima“, rekao je Klark.

Vazdušna podrška 

Drugi vojni stručnjaci predlažu korišćenje drugih aviona, poput Harijer džamp džeta. 

Angažovanje brodova za pratnju značilo bi njihovo povlačenje iz drugih misija. Tramp je izrazio nadu da bi zemlje poput Kine, Francuske i Velike Britanije poslale svoje brodove u pomoć.

Prema procjenama „Lloyd’s List Intelligence“, bezbjednosne mjere i ograničen broj brodova smanjili bi promet tankera kroz moreuz na samo 10% uobičajenog prometa, što bi dovelo do zastoja više od 600 trgovačkih brodova u Zalivu.

Opcija kopnenih operacija

Šira vojna opcija bila bi preuzimanje kontrole nad južnim Iranom kako bi se spriječili napadi na brodove. 

Takva operacija bi zahtijevala hiljade vojnika i višemjesečnu akciju, uz stalnu izloženost napadima iranskih snaga.

Operacija bi počela vazdušnim udarima, nakon čega bi uslijedilo iskrcavanje marinaca na planinski i nepristupačan teren. 

Komandanti bi mogli da koriste upade za uništavanje dronova i lansera raketa i dronova, ali bi Iran mogao da se igra „mačke i miša“, povlačeći se i vraćajući na položaje.

Vojni analitičari smatraju da bi za trajnu kontrolu bilo neophodno zauzeti područje kopnenim snagama. 

Snage IRGC sa 190.000 vojnika i elitne Kuds snage specijalizovane su za asimetrično ratovanje i decenijama podržavaju pobunjenike širom Bliskog istoka, što bi mogao da bude veliki problem za američke snage.

Iran je zatvorio strateški veoma važan Ormuski moreuz kao odgovor na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. Kao posljedica zatvaranja ovog morskog prolaza očekuje se veliki skok cijena nafte na svjetskom tržištu, što će produbiti ekonomsku krizu u svijetu.

Kako bi se osigurala plovidba, američke trupe možda bi morale da ostanu u Iranu mjesecima. 

Rizici i posljedice

Čak ni kontrola obale ne bi u potpunosti uklonila iranske prijetnje – Iran posjeduje projektile i dronove većeg dometa. 

Nedavni napadi na tankere uz obalu Iraka pokazali su da prijetnja postoji stotinama kilometara od moreuza.

Analitičari se slažu da bi normalan promet od preko 100 brodova dnevno bio moguć tek potpunim prekidom sukoba i garancijama Irana da neće napadati brodove u Persijskom zalivu.

„Morali biste da ubijedite osiguravajuće i brodarske kompanije da je prolaz dovoljno siguran“, zaključio je Mik Malroj, bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane za Bliski istok.

Tramp ne zna da li je Hamnei živ

Tramp je izjavio je da nije sigurno je li novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei uopšte živ nakon američko-izraelskih napada.

U razgovoru za „NBC News“, Tramp je rekao da nema potvrde o njegovom stanju.

„Ne znam da li je uopšte živ. Zasad ga niko nije uspio pokazati. Čujem da nije živ, a ako jest, trebao bi učiniti nešto vrlo pametno za svoju zemlju – predati se. Neki misle da je živ, ali vrlo teško ranjen“, rekao je Tramp, prenio je Index.

Dan ranije Hegset je rekao da je vrhovni vođa vjerojatno „unakažen“ nakon što je ranjen u američko-izraelskim napadima.

Aragči: Hamnei dobrog zdravlja

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je u intervjuu za Al-Arabi al-Džadid da je Hamnei „dobrog zdravlja“ i da „u potpunosti drži situaciju pod kontrolom“, prenosi BBC.

Modžtaba Hamnei se nije pojavljivao u javnosti od svog imenovanja 8. marta. Njegovo prvo javno obraćanje emitovano je u državnim medijima 12. marta, a pročitao ga je voditelj, prenose „Vijesti„.

Aragči je rekao da zasad nema nikakve konkretne inicijative na stolu za okončanje rata. 

Reakcije na Trampov poziv

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je saveznike da se vojno uključe u otvaranje Ormuskog moreuza.

Britanija razmatra opcije

Iz britanskog Ministarstva odbrane poručili su da London razgovara sa saveznicima o mogućim koracima.

„Kao što smo ranije rekli, sa saveznicima i partnerima raspravljamo o nizu opcija kako bismo obezbijedili sigurnost plovidbe u regionu“, rekao je portparol Ministarstva.

Kina za prekid sukoba

Portparol kineske ambasade u Vašingtonu rekao je za CNN da Kina poziva na trenutni prekid neprijateljstava.

Nije direktno odgovorio da li će Kina prihvatiti Trampov poziv, ali je poručio da sve strane imaju odgovornost obezbijediti stabilno i nesmetano snabdijevanje energijom.  Dodao je da će Kina nastaviti komunicirati sa relevantnim akterima.

Japan: Odluku donosimo samostalno

Japan juče nije odgovorio na Trampov poziv, ali su zvaničnici za japanski NHK rekli da bi se to pitanje moglo otvoriti tokom posjete premijerke Sanae Takaiči Sjedinjenim Državama, koja počinje u srijedu 18. marta.

Jedan zvaničnik japanskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je da Tokio neće odmah slati ratne brodove samo zato što je to zatražio Vašington.

„Japan sam donosi svoje odluke, a nezavisna procjena osnova je našeg pristupa“, rekao je on.

Francuska nije poslala brodove

Francuska vlada takođe zasad nije najavila slanje brodova.

Nekoliko sati nakon Trampove objave francusko Ministarstvo spoljnih poslova na mreži X demantovalo je napise da Pariz šalje ratne brodove u Ormuski moreuz.

„Ne, francuski nosač aviona i njegova grupa ostaju u istočnom Sredozemlju. Naš položaj se nije promijenio, riječ je o odbrambenom rasporedu“, naveli su iz francuske vlade.

Južna Koreja razmatra poziv

Južna Koreja poručila je da će razmotriti poziv Trampa da saveznici pošalju ratne brodove kako bi obezbijedili plovidbu kroz Ormuski moreuz, prenosi Index.

„Usko ćemo komunicirati sa Sjedinjenim Državama o tom pitanju i donijeti odluku nakon pažljive analize“, objavili su iz Kancelarije predsjednika Južne Koreje. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.